spot_img

Ivan Vukoja o izjavama Bakira Izetbegovića u emisiji „Uživo“ na BHT1

Predsjednik Skupštine i član Stručnog tima Ivan Vukoja napisao je autorski tekst posvećen kritičkoj analizi izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića danih u emisiji „Uživo“ na BHT1 26. 4. 2021. godine (https://youtu.be/uHHuc6ohnH8) o mogućnosti dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH kojima bi se implementirale relevantne odluke domaćih i međunarodnih sudova.

Ako bi se poslušalo ono što traži gospodin Čović, HNS i HDZ tada ne bi bilo implementacije ni jedne od presuda Europskog suda za ljudska prava, a otprilike 10 posto parlamentaraca koji žive na 10 posto teritorije BiH zavladali bi potpuno Bosnom i Hercegovinom. Ne bi ste više nikada ništa bez njih mogli uraditi. Mi sada živimo tu situaciju zato što imaju u domovima naroda kontrolu, ali bi se promjenama koje traži HNS to ovjekovječilo. I to je naravno neprihvatljivo, jer bi to ubilo razlog za postojanje građanskih, lijevih stranaka. To bi dakle sve što je probosansko, čega ima 55-60 psto zbilo u neku bošnjačku kvotu od 33 posto. Ne bi bilo razloga za postojanje predstavničkih domova, za postojanje građanskih i stranaka koje nisu nacionalne kada bi se izašlo u susret ovome što traži gosp. Čović. Tako da mi imamo neke svoje zahtjeve kako bi to izbalansirali, svođenje domova naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa koje bi to ublažilo, pa vidjet ćemo.

Izjave gospodina Izetbegovića dio su unitarističkog narativa koji negira temeljno načelo Ustava BiH – načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Konstitutivnost i jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba ne ovisi, pri tom, o broju pripadnika pojedinog naroda. Ne mogu Bošnjaci, koji su brojniji od Hrvata, zbog toga biti i konstitutivniji i jednakopravniji od Hrvata. Konstitutivnost Hrvata i postoji kako bi se Hrvati zaštitili od majorizacije brojnijih Bošnjaka, kako Bošnjaci zbog brojčane nadmoći ne bi donosili političke odluke koje bi ugrožavale vitalne nacionalne interese Hrvata u BiH.

Upravo zato što su malobrojniji, Hrvatima je nužna ustavna konstitutivnost. Ta konstitutivnost im omogućava da budu jednakopravni s Bošnjacima i Srbima u tijelima zajedničke ili podijeljene uprave kao što su Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, Dom naroda itd. Kako bi navedene institucije imale legitimitet, odnosno bile u skladu s Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom (DMS), nužno je da u njima budu legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda. Bošnjački unitaristi nastoje što više relativizirati, a po mogućnosti i ukinuti, ustavno načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti, odnosno legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Pored obojenosti unitarističkim narativom, izjave gospodina Izetbegovića su i pune proturječja, netočnih pretpostavki i pogrešnih zaključaka. Idemo redom.

Ako bi se poslušalo ono što traži gospodin Čović, HNS i HDZ tada ne bi bilo implementacije ni jedne od presuda Europskog suda za ljudska prava

Netočno. Prijedlozi HNS BiH za izmjene Izbornog zakona (IZ) BiH ne isključuju provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). HNS prijedlozi za Dom naroda (DN) FBiH bave se samo legitimnim i proporcionalnim predstavljanjem Hrvata u Hrvatskom klubu DN FBiH. Ostali imaju svoj klub u DN FBiH, stoga se presude ESLJP na njega ne odnose. HNS-ov prijedlog za Predsjedništvo BiH ne isključuje presude ESLJP jer nudi svim građanima FBiH i mogućnost kandidiranja i mogućnost biranja. On, istina, nije cjelovit jer ne nudi rješenje za sve presude ESLJP na cijelom teritoriju BiH, ali nudi djelomično rješenje za neke presude ESLJP. Dakle, prijedlog HNS-a ne isključuje implementaciju svih presuda ESLJP.

Pored toga, HNS je više puta javno izražavao vrlo jasan stav da je moguće provesti sve mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i ESLJP te da se HNS ne protivi presudama ESLJP nego samo inzistira da se kroz izborne i ustavne reforme riješe sve mjerodavne odluke Ustavnog suda BiH i Hrvatima zajamči pravo na legitimno predstavljanje. Točno je da HNS nije ponudio prijedlog koji rješava sve mjerodavne odluke i US BiH i ESLJP, ali je točno da takav prijedlog nije ponudio ni Izetbegović, odnosno SDA, odnosno samoprozvani „probosanski blok“. Još uvijek čekamo javno izrečen jasan stav od Izetbegovića, SDA i „probosanskog bloka“ da nisu protiv mjerodavnih odluka Ustavnog suda BiH, odnosno protiv legitimnog predstavljanja Hrvata, Srba i Ostalih.

Ako bi se poslušalo ono što traži gospodin Čović, HNS i HDZ tada bi … otprilike 10 posto parlamentaraca koji žive na 10 posto teritorije BiH zavladali potpuno Bosnom i Hercegovinom. Ne bi ste više nikada ništa bez njih mogli uraditi. Mi sada živimo tu situaciju zato što imaju u domovima naroda kontrolu, ali bi se promjenama koje traži HNS to ovjekovječilo.

Netočno. HNS je ponudio i prijedlog za DN FBiH u kojem hrvatski zastupnici u skupštinama kantona koji broje manje od 5,88% Hrvata u odnosu na ukupan broj Hrvata u FBiH zajedno daju jednog delegata u Hrvatski klub DN FBiH. Stoga je istinita izjava da svi Hrvati u FBiH imaju mogućnost birati i biti izabrani u Hrvatski klub DN FBiH. Dakle, hrvatski zastupnici DN FBiH i Zastupničkog doma FBiH žive u svim područjima FBiH i biraju ih Hrvati iz cijele FBiH. S obzirom da FBiH čini 51% teritorija BiH, netočna je Izetbegovićeva tvrdnja o 10% teritorija s kojeg se navodno vlada Bosnom i Hercegovinom. O tome tko zapravo ima koliko vlasti u BiH, bit će govora nešto kasnije.

Ako je sintagmom „10% parlamentaraca“ Izetbegović aludirao na ukupan broj Hrvata u BiH, onda je i tu pogriješio. Hrvata je u BiH, naime, 15,4%. Očito je kako se ovdje radi o još jednom primjeru zastupanja unitarističkog narativa koji bi prava konstitutivnim narodima određivao po njihovoj brojnosti a ne po ustavnom statusu.

Sljedeći netočnost u gornjem citatu je i tvrdnja da bi tih famoznih „10% parlamentaraca“ potpuno zavladalo Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o podvali koja unitaristi često i rado koriste. Da bi netko potpuno zavladao Bosnom i Hercegovinom on bi morao imati 100% vlasti. To bi, hipotetski, u BiH mogli biti jedino Bošnjaci ukoliko bi BiH postala unitarno-građanska država s izbornim načelom „jedan čovjek, jedan glas“ i jednodomnim parlamentom. Tada bi, naime, 50,1% Bošnjaka moglo imati 100% vlasti u BiH. To je i glavni razlog zašto se bošnjački unitaristi zalažu za „građansku“ državu. Da se to ne bi dogodilo, u Ustav BiH uvedena je kategorija tri konstitutivna naroda, kako Hrvati i Srbi zbog brojčane nadmoći Bošnjaka ne bi bili potpuno izbačeni iz vlasti.

Konstitutivnost Hrvatima, dakle, služi ne da bi oni zavladali Bosnom i Hercegovinom, već da se u BiH ne bi moglo vladati bez Hrvata, da ne bi bili potpuno izbačeni iz vlasti. Tome, između ostalog, služi Dom naroda. A situacija trenutne hrvatske kontrole nad Hrvatskim klubom DN FBiH, koju Izetbegović spominje, nije nešto što su Hrvati prisvojili ili nekome oteli nego ustavna i daytonska kategorija.

Stoga, HNS ne traži da se ovjekovječi neko proizvoljno sadašnje stanje, nego da se osigura provedba onoga što piše u Ustavu BiH i DMS-u. HNS-ov prijedlog je u cijelosti sukladan Ustavu BiH i DMS-u, čak ide ispod razine prava koju su Hrvati imali u izvornom daytonskom ustavu, dok za razliku od njih, prijedlozi koji dolaze od Izetbegovića, SDA i „probosanskih snaga“ izravno krše i Ustav BiH i DMS.

I to je naravno neprihvatljivo, jer bi to ubilo razlog za postojanje građanskih, lijevih stranaka. To bi dakle sve što je probosansko, čega ima 55-60 posto zbilo u neku bošnjačku kvotu od 33 posto. Ne bi bilo razloga za postojanje predstavničkih domova, za postojanje građanskih i stranaka koje nisu nacionalne kada bi se izašlo u susret ovome što traži gosp. Čović.

Vrlo proizvoljna i proturječna izjava s mnoštvom pogrešnih pretpostavki i zaključaka. Poistovjećivanje lijevih i nominalno građanskih stranaka ne podrazumijeva se bez ostatka nigdje u svijetu, a kamo li u BiH. Dapače, svjedoci smo kako je stranka nazvana Građanski savez BiH zastupnik radikalnih nacionalističkih, etatističkih i šovinističkih stajališta. Također, nejasna je i neutemeljena tvrdnja da bi usvajanje HNS-ovog prijedloga izmjena IZ BiH ubilo razlog za postojanje građanskih, lijevih stranaka. HNS-ov prijedlog, kao i postojeći Ustav BiH i IZ BiH, naime, omogućava i građanskim i lijevim strankama, ukoliko takve postoje u BiH, da njihov kandidat postane Hrvatski član Predsjedništva BiH, kao i da preuzmu punu kontrolu nad Hrvatskim klubom DN FBiH.

HNS-ov prijedlog omogućava i Reufu Bajroviću i Bakiru Izetbegoviću da postanu Hrvatski član Predsjedništva. Potrebno je samo da jedan od njih osvoji najviše hrvatskih glasova na izborima za Predsjedništvo BiH. Također je moguće, sukladno prijedlogu HNS-a, i da SDP ili Naša stranka imaju kontrolni paket u Hrvatskom klubu DN FBiH. Dovoljno je samo da osvoje skupštinske većine u kantonima s većinskim hrvatskim stanovništvom. Ponavljam, i postojeći Ustav BiH i HNS-ov prijedlog izmjena IZ, omogućavaju takav ishod izbora. Gdje je problem? Zašto bi građanske i lijeve stranke trebale prestati postojati ako mogu sudjelovati na svim izborima i osvojiti vlast na svim razinama u svim dijelovima BiH?

Izetbegović nudi objašnjenje tako što u isti okvir stavlja ne samo građanske i lijeve stranke, nego i sve bošnjačke stranke te naziva taj stranački konglomerat probosanskim. Po toj logici ispada da su sve hrvatske i sve srpske stranke u BiH antibosanske, odnosno, da su takvi svi Hrvati i Srbi koji glasuju za njih. Prethodna se tvrdnja može smatrati točnom ako se pod „probosanskom“ politikom podrazumijeva borba za „jednu državu i jedan narod“ u kojoj neće biti ni Hercegovine, ni Hrvata ni Srba.

Svrstavanjem sebe i svoje stranke u „probosanski blok“ Izetbegović nam poručuje kako u pogledu ustroja i karaktera države nema bitne razlike između SDA i na primjer, SDP-a, ili Naše stranke. Sve članice „probosanskog bloka“ povezane su zajedničkom političkom agendom koja se naziva unitarizam.

Politiku unitarizma u BiH svojevremeno sam okarakterizirao kao konglomerat politika s bošnjačkom bazom, bosanskom nadgradnjom i građanskom fasadom. Izetbegovićeve izjave vrlo snažno potkrjepljuju tu tvrdnju. Kako ne bi bilo nikakve sumnje u bošnjačku bazu svih stranaka i politika „probosanskog bloka“, Izetbegović otvoreno priznaje da sve stranke „probosanskog bloka“ primarno, a mogli bi reći i isključivo računaju na bošnjačke glasove. I žali se kako je tih, po njegovoj procjeni 55-60% glasova zbijeno u bošnjačku kvotu od 33%.

Mislim da je za nekoliko postotaka pretjerao s procjenom jer smatram kako izborni bazen „probosanskog bloka“ nosi oko 55% ukupnog biračkog tijela. Taj postotak, naime, dobijemo kad zbrojimo 50% Bošnjaka, 1-2% Ostalih, 1-2% Hrvata i 1-2% Srba. Koliko god se kitile pridjevima multietničke, građanske i lijeve, stranke i koalicije koje računaju na 95% bošnjačkih i tek 1-2% hrvatskih ili srpskih izbornih glasova nužno je svrstati u bošnjački politički blok. Izetbegović to otvoreno priznaje i radi, ali se, pri tom, žali što bošnjački (probosanski) blok koji nosi 55% glasova dobiva samo 33% vlasti. Time ponovno umjesto načela konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda u prvi plan iznosi činjenicu demografske brojnosti pojedinih naroda.

Uz napomenu kako je to protuustavno i antidaytonski, zanimljivo je i korisno propitati je li to baš tako kako Izetbegović tvrdi, odnosno, imaju li Bošnjaci i „probosanski blok“ trenutno samo 33% vlasti u BiH. Uzet ćemo u obzir samo državnu i razinu FBiH. Na razini Vijeća ministara imaju 33%, u Predsjedništvu BiH 66,7%, a u državnom Domu naroda 33% vlasti. Na razini FBiH imaju dva dopredsjednika FBiH te premijera i 10 od 18 ministara Vlade FBiH. No, još mnogo važnije od trenutnog stanja je činjenica da Bošnjaci, odnosno „probosanski blok“, po postojećem Izbornom zakonu BiH imaju mogućnost, među ostalim, preuzeti svu vlast na razini FBiH, zadržati 2/3 vlasti u Predsjedništvu BiH, uzeti dva mandata u Hrvatskom klubu DN PSBiH i dio hrvatske kvote u Vijeću ministara.

Dakle, ukoliko ne dođe do promjena IZ BiH u skladu sa zahtjevima HNS-a, struktura vlasti nakon Općih izbora 2022. godine, iz pozicijeizborne volje tri konstitutivna naroda, mogla bi biti slijedeća:

  • Predsjedništvo BiH – Bošnjaci 2/3, Srbi 1/3, Hrvati 0/3
  • Zastupnički dom FBiH – Bošnjaci 70,40%, Hrvati 22,44%, Srbi 2,55%, „Ostali“ 4,61%; posredno: Bošnjaci 100%
  • Dom naroda PFBiH – Bošnjaci imaju „kontrolni paket“ u sva četiri kluba (klubovi Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih) i više od 2/3 na razini cijelog DN PFBiH; posredno: Bošnjaci 100%
  • Predsjednik i dva dopredsjednika FBiH – Bošnjaci 100%, Hrvati 0%, Srbi 0%, Ostali 0%
  • Vlada FBiH – Bošnjaci 100%, Hrvati 0%, Srbi 0%, Ostali 0%

Navedene činjenice su glavni razlog zašto Izetbegović, SDA i cijeli „probosanski blok“ ne žele prihvatiti prijedlog HNS-a i ustavno načelo legitimnog predstavljanja Hrvata, Srba i Ostalih. Priče o tobožnjoj političkoj diskriminaciji Bošnjaka u odnosu na njihov postotak u ukupnoj populaciji potpuno su neutemeljene i služe kao dimna zavjesa za prikrivanje stanja u kojem već sada Bošnjaci imaju više vlasti ne samo u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda, nego i više vlasti u odnosu na vlastiti demografski udio u ukupnoj populaciji. Sve takve i slične priče i aktivnosti članica „probosanskog bloka“ su u funkciji a) stvaranja alibija za neprihvaćanje prijedloga HNS-a i b) kreiranja društveno-političkog ozračja za preuzimanje potpune političke i institucionalne kontrole nad FBiH nakon izbora 2022. godine.

Interesi građana, prava Ostalih i presude ESLJP bošnjačke unitariste iz „probosanskog bloka“ zanimaju samo u onoj mjeri i obliku u kojem pridonose ostvarivanju preuzimanja potpune kontrole nad Federacijom BiH i slabljenju pozicije Republike Srpske. Jer, ne zaboravimo, bošnjački unitaristi iz „probosanskog bloka“ majoriziraju i diskriminiraju ne samo Hrvate, nego i Srbe i Ostale u FBiH.

 

Ivan Vukoja
Ivan Vukoja
(Ljubuški, 1969.). Diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od osnivača i glavni urednik Magazina za političku kulturu i društvena pitanja STATUS iz Mostara. Autor je više stručno-znanstvenih tekstova i sudionik više simpozija sociološko-politološke tematike.
spot_img

Ostanimo u kontaktu

22,340ObožavateljiLajkaj
2,985SljedbeniciSlijedi
0PretplatniciPretplatiti

Zadnje objavljeno